Vidovi grejanja
Kamin odaje energiju okolini-prostoriji na više načina:  
a)    Grejanje zračenjem (toplotna radijacija-kao što sunce zagreva zemlju) – direktno isijavanje toplote jače je kod velikih ekrana. U našem klimatskom području nepovoljno je intenzivno zračenje, suši ionako zimi suvi vazduh, pucaju usne, trepću oči, a posebno je nepovoljno kod samotnih kamina, pa ih za kontinentalnu klimu ni slučajno ne preporučujemo;  

b)   Vazdušno grejanje – Naša koncepcija vazdušno-grejnog kamina je izgrađena kao robusna, zavarena konstrukcija od elastičnih kotlovskih čelika (Č.1202, Č.1204), debljine 5mm, dvostruko orebreno zbog intenziviranja odavanja energije (poput radijatora). Između ložišta i izolovane obloge je vazdušno grejna komora, gde topli vazduh prirodno cirkuliše i kroz otvore na haubi greje prostoriju. Zavisno od izvedbe ova dva vida emituju 6-10kW. Po 1m2 prostora, potrebno je 150-250W. Šamotni kamin nema komponentu B.

  c)   Kotlovsko grejanje – Voda, antifriz ili termo-ulje imaju neuporedivo veću apsorpciju energije od vazduha. Kotlovski kamin je naš standardni proizvod i izrađujemo ga  kao dopunjujuću komponentu ili osnovnu jedinicu na klasični radijatorski sistem grejanja. U zavisnosti od energetskih zahteva moze biti:    

 

Panelni kotlovski kamin – Školjka kamina je ˝obučena˝ u centimetarski sloj vode do 8 litara. Kotao

 je 5mm vatrena strana i 3,5mm vazdušna, izmedju je voda. Vatrena strana je po pravilu orebrena.  

 Cevni ekran – Na vatrenoj strani, ispred panelnog orebrenog kotla, izvodi se posebno dizajnirana 

cevna mreža od kotlovskih bešavnih cevi koje su direktno ˝zaronjene˝ u vrele gasove.  

Elektro kotao – Ugradjujemo elektro jedinicu od 6, 12, 18 ili 24kW u sistem, a sam elektro-kotao je

 smešten u zonu vrelih gasova, pa predstavlja treći stepen termo-kotla.  

  Predgrejač – U cilju materijalnog iskorišćenja energije toplih gasova sagorevanja, radimo predgrejačku jedinicu u spojnom segmentu između kamina i dimnjaka. Prema zahtevu kupca, kombinacijom gornjih elemenata proizlazi: panelni, dvostruki, trostruki i četvorostruki kamin.    

          Za ocenu toplotnih učinaka našeg kamina angažovan je ˝ Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju ˝, Beograd, čiji instrumenti su korišćeni kao ovlašćene merne jedinice. Ispitivanje je pokazalo da je dominantna C komponenta, odnosno učinak kotlovskog kamina u varijanti: – trostruki kotlovski kamin: panelni, orebreni, cevni uz elektro kotlovski, dokazane snage 38 kW.

    Ovome treba dodati i prva dva vida grejanja A+B=4-6kW i elektro jedinicu tražene snage. Po metodologiji određivanja nominalne snage, ispitivanje je izvršeno u idealnim uslovima – suva drva srednje krupnoće (brza vatra) i sasvim čistih kotlovskih površina. Realni toplotni učinak je 70% nominalnog.

     U ovom slučaju, to je 38×0.7=26.6kW + 5kW =31.6kW, što je po normativima, a uveliko u zavisnosti od termičkog kvaliteta objekta. Optimalni ekrani ložišta sa energetskog aspekta su 3500-4000cm2, odnosno širine 70-75cm, visine 48-55cm, čemu odgovara dimnjak svetlog otvora 25×25cm ili Ř 30 okruglog preseka. Pomenuti kamin pokriva 100-140m2 stambenog objekta gde instalirana jedinica predstavlja rezervu ili alternativu sistema.

Uključivanje kotlovskog kamina u sistem centralnog grejanja
       Kotlovski kamin može biti osnovna ili dopunjujuća jedinica. Može biti u kombinaciji sa gasnim, tečnim ili kotlom na ugalj. U odnosu na pomenute kotlove, kamin ima manu da se teže reguliše brzina sagorevanja, a time i energetska vrednost. U kombinovanim sistemima kamin uvek ugrađujemo kao predgrejačku jedinicu. Po redosledu, na povratni vod (ZURICKCHLAG) ide pumpa, kamin, neka od drugih jedinica - mreža. Po pravilu, mi ne izvodimo grejne mreže, ali dajemo detaljno uputstvo ili projekat uz preporuku za izvođačku ekipu. Što se tiče sistema grejanja, uvek dajemo prednost:
- dvocevnom u odnosu na  jednocevni sistem
- otvorenom u odnosu na zatvoreni sistem
- gornjem u odnosu na donji razvod mreže 
- pumpi na hladnu vodu
Sve ovo rezultira minimalnim problemima u eksploataciji.